Crna Gora neće prije septembra emitovati euro obveznice, jer je tržište i dalje uzburkano usljed grčke i krize u nekoliko drugih evropskih država. Treba sačekati još malo i vidjeti kako stoje stvari. U međuvremenu ćemo, vjerovatno, biti u prilici da obezbijedimo neko alternativno finansiranje, koje će do emitovanja obveznica omogućiti uredno servisiranje obaveza. U Vladi, zajedno sa agentima i bankama aranžerima, pažljivo analiziraju stanje na tržištu kapitala zbog posljedica krize u nekim evropskim državama. Najbolje rješenje je obezbjeđivanje sredstva na tržištu kapitala, što sugeriše da se radi o državi sa kredibilnom ekonomskom politikom, koja predstavlja atraktivnu destinaciju. To, sa druge strane može dodatno smanjiti rizik ukoliko imate podršku Međunarodnog monetarnog fonda takvoj politici.
Crna Gora neće prije septembra emitovati euro obveznice, jer je tržište i dalje uzburkano usljed grčke i krize u nekoliko drugih evropskih država, saopštio je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić.
»Treba sačekati još malo i vidjeti kako stoje stvari. U međuvremenu ćemo, vjerovatno, biti u prilici da obezbijedimo neko alternativno finansiranje, koje će do emitovanja obveznica omogućiti uredno servisiranje obaveza«, rekao je Lukšić Radiju Crne Gore.
On je dodao da u Vladi, zajedno sa agentima i bankama aranžerima, pažljivo analiziraju stanje na tržištu kapitala zbog posljedica krize u nekim evropskim državama.
Lukšić smatra da je najbolje rješenje obezbjeđivanje sredstva na tržištu kapitala, što sugeriše da se radi o državi sa kredibilnom ekonomskom politikom, koja predstavlja atraktivnu destinaciju. »To, sa druge strane može dodatno smanjiti rizik ukoliko imate podršku Međunarodnog monetarnog fonda takvoj politici«, kazao je Lukšić.
On nije zabrinut zbog javnih finansija i smatra da je najvažnije implementiranje srednjoročnog budžetskog okvira, odnosno zadržavanje javne potrošnje, i uz rast ekonomije, svođenje budžetskog deficita na nulu.
Lukšić je ocijenio da je pozicija Centralne banke Crne Gore novim zakonodavstvom bitno osnažena, kao i da to ne predstavlja udar na nezavisnost te institucije. »Savjet CBCG može da donosi sve odluke mjerodavno do izbora i potpuno rješava sva pitanja, tako da mislim da je njena pozicija, ne samo zadržana, nego i ojačana«, rekao je Lukšić.
On tvrdi da su ocjene da Predlog zakona o CBCG nije u skladu sa Ustavom i da blokira njen rad, jednostrane, jer ne uvažavaju ukupni ustavni kontekst u kojem su te vrste promjena bile neophodne.
Lukšić smatra da je po pitanju ustavnosti Predloga zakona najmjerodavniji stav ministra pravde, Miraša Radovića, koji je uporedio tu situaciju sa onom u sudskom ili tužilačkom savjetu, gdje su, nakon usvajanja novih zakona, izabrani novi članovi. »To je sasvim prirodno. CBCG se prvi put pojavljuje u Ustavu i to sa značajno drugačijim nadležnostima u odnosu na ono što je bilo u dosadašnjem zakonodavstu«, kazao je Lukšić.